Spomenici Petra II rasuti svijetom

0
5402

njegos u TitograduPredstavljamo Njegoševe biste… od spomenika na Lovćenu pa svijetom… 

 Prva kapela Petra II -1845.g

stara
Njegoš je 1845. godine, podigao na Jezerskom vrhu, malu kapelu,koju je posvetio Svetom Petru Cetinjskom. Kapela je ujedno bila prvi objekat, posvećen novom crnogorskom svecu, kojeg je crkva kanonizovala 1834. godine.

“Sa stanovišta graditeljskog nasljeđa, kapela na Lovćenu, predstavljala је nepoznati tip pravoslavnog objekta u Crnoj Gori,bez uporišta u tradiciji. …Izgledom je više podsjećala na odbrambenu kulu, iako bi u jednom širem smislu mogla asocirati i na ranohrišćanske krstionice, koje je Njegoš imao prilike vidjeti prilikom svojih posjeta Italiji. Po izgledu kapela na Lovćenu, najviše je ličila na Tablju i kule, koje su 1938. godine bile podignute oko Biljarde.”

“Razlog za podizanje kapele, osim davanja počasti Svetom Petru Cetinjskom, bio je i u Njegoševoj želji da bude sahranjen na Lovćenu. Motiva, zbog kojih je Njegoš poželio da njegov grob bude na vrhu ove planine, vjerovatno ima nekoliko. Jedan sasvim sigurno leži u činjenici da je Jezerski vrh vidljiv i sa kopna i sa mora,i da je kapela trebala između ostalog da bude uočljiv simbol slobode ne samo za Crnogorce, nego svu „slovensku braću“ koja su godinama bila pod vlašću, Turske, Mletačke ili Austrijske države.
Njegoš je umro 19. oktobra 1851. godine, i sahranjen je u Cetinjskom manastiru.
Vremenske nepogode i stalna bojazan od mogućeg skrnavljenja grobnice, uticali su da se njegov zahtjev ne ispuni odmah nakon smrti. Prenos Njegoševih zemnih ostataka na Lovćen, organizovao je i 27. avgusta 1855. godine, obavio njegov nasljednik knjaz Danilo.”(izvor velikog dijela ovog priliga jeste knjiga “Spomenici Petru II Petroviću Njegošu”, autor Predrag Malbaša. )

.

Druga kapela Petra II -1925.g

Austrijska politička i vojna elita, bila je svjesna simboličnog značaja Lovćena za crnogorski slobodarski duh, pa su tokom Prvog svjetskog rata, iz Kotorskog zaliva bombardovali i oštetili kapelu. Njegoševi zemni ostaci su ponovo vraćeni u Cetinjski manastir.

Nova država, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca sa dinastijom Karađorđević na čelu, stvorena je u decembru 1918.godine.

mestrovic 1
Prva zamisao Ivana Meštrovića kako da izgleda mjesto Njegoševog vječnog počinka nakon što je prva kapela oštećena . Do izvođenja radova po Meštrovićevom nacrtu nije nikada došlo, jer je kralj Karađorđević uvažio negodovanje crnogorskog mitropolita Gavrila Dožića i Srpske pravoslavne crkve, kojima se Meštrović rad nije učinio dovoljno pravoslavnim.

Već 1920. godine, Sveti arhijerejski sabor srpske pravoslavne crkve, na svojoj sjednici održanoj 19. novembra u Patrijaršiji u Beogradu, donio je odluku o obnovi Njegoševog groba i kapele Svetog Petra Cetinjskog na Lovćenu.U izvještaju se naglašava da su temelji kapele gotovo uništeni i da sve treba početi iznova, kako bi se sačuvala želja „velikog pjesnika“.
U julu 1924. godine u časopisu Nova Evropa, pojavila se vijest da je Ivan Meštrović, u dogovoru sa kraljem Aleksandrom, uradio skice za Njegošev mauzolej na Lovćenu. Istog mjeseca nekoliko stručnjaka iz Ministarstva građevine posjetilo je Cetinje i konstatovalo da na Njegoševoj kapeli nije moguće izvršiti nikakvu opravku, i da treba „stvoriti kapelu od solidnog materijala i kamena, sa potpuno
novim zidovima i novim temeljem“.

Nakon odustajanja od Meštovićevog projekta, napravljen je novi plan obnove, koji je povjeren ruskom stručnjaku u oblasti sakralne arhitekture, Nikolaju Petroviču Krasnovu. Radovi na obnovi Kapele trajali su od juna do septembra 1925. godine, i protekli su uz učešće jugoslovenske vojske.

nova
Nova kapela,podignuta od strane Karađorđevića 1925.

.

“Ostaci građevine su srušeni i cijeli objekat je izgrađen ponovo, uz djelimično korištenje prvobitnog materijala. Nova kapela se tlocrtom i izgledom u znatnoj mjeri podudarala sa prvobitnom građevinom, ali se po obliku i veličini radilo samo o približnoj, a ne preciznoj rekonstrukciji.

Umjesto sv. Petra Cetinjskog, čijem je kultu, kapelu posvetio Njegoš, ona je sada bila posvećena sv. Đorđu, krsnoj slavi Petrovića i Karađorđevića.
Poslije skoro deset godina 21. septembra 1925. godine, u kapelu koju je podigao kralj Aleksandar Karađorđević, prenešeni su posmrtni ostaci Petra II Petrovića Njegoša.”

.

.

Njegoševa kapela na Bjelasici

Na Ključu, jednom od vrhova Bjelasice, nalazi se crkva za koju kažu da je “milimetarska kopija nekadašnje Njegoševe kapele na Lovćenu” koja je izgrađena 1925.

Crkva je posvećena Hristovom Preobraženju i osveštana je avgusta 2005.godine.

Crkvu sam posjetila sa planinarima Planinarskog kluba Gorica 2009.godine i želim da Vam pokažem fotografije iste sa okolinom.

1
U daljini je Lovćenska crkva na padinama Bjelasice. Autor fotografije: Saša Petrović
10399561_146775583296_3420069_n
Crkva Svetog Preobraženja Hristovog. Autor fotografije: Duška Vučeljić
4
Autor fotografije: Saša Petrović

Mauzolej Petra II -1974.g

mauzolej
U želji da što autentičnije prikaže crnogorsku ženu i djevojku, Meštrović je zatražio da mu se u Ameriku pošalje što više fotografija viđenih Crnogorskih „nevjesta i đevojaka“. Poznato je da je na Cetinju te fotografije radio fotograf Jovan Marić, uz posebnu dozvolu ministra unutrašnjih poslova Voja Biljanovića. On je pripremio oko 500 fotografija djevojaka iz Cetinja, Danilovgrada, Crmnice, Morače, Kolašina, Mojkovca. Autor fotografije: Saša Petrović

“Početkom 1952. godine, Vlada Narodne Republike Crne Gore ponudila je Ivanu Meštroviću, da se „primi plemenitog posla… rada na spomeniku u slavu Njegoša“. 

“Vlada je 1952. godine donijela Odluku o izgradnji Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. Sa druge strane, Meštrović je u saradnji sa svojim prijateljem i saradnikom arhitektom Haroldom Bilinićem, razradio kompletno arhitektonsko riješenje. Za nepunu godinu, Meštrović je uradio detaljnu maketu mauzoleja i u gipsu Njegoševu figuru i dvije karijatide, u istim veličinama, koje su bile predviđene da se urade u kamenu.
Nakon što je posao završen „gipsani gorostas“ i karijatide upućeni su brodom u Split. Posao „prenošenja“ figura iz gipsa u kamen, povjeren je Meštrovićevom učeniku i poznatom vajaru Andriji Krstuloviću.

Zbog loših ekonomskih uslova, a upravo kada je 1962. godine, umro Ivan Meštrović, izgradnja Mauzoleja bila je obustavljena na neodređeno vrijeme, pa je Njegoševa skulptura, zajedno sa karijatidama privremeno smještena u montiranim barakama, koje su se nalazile u dvorištu Državnog muzeja.
Dolazak Josipa Broza Tita na Cetinje u maju 1968. godine, ponovo je aktuelizovano pitanje završetka Njegoševog mauzoleja na Lovćenu.

Izgradnja mauzoleja finansirana je obaveznim i dobrovoljnim prilozima iz čitave Jugoslavije. Svečano otvaranje obavljeno je 28. jula 1974, a spomenik je otvorio predsjednik Predsjedništva Crne Gore Veljko Milatović.”

mauzolej2
Neko kroz tunel, a neko…
3297_1145899640542_626198_n
…iznad njega dobro očuvanom stazom.

.

Njegošev spomenik u Trebinju

Njegos medju platanima
Njegoš, Toma Rosandić, Trebinje, 1934. godine

Njegoš spomenik u Trebinju je otkriven u maju 1934. godine. U pitanju je bronzani kip, rad akademskog vajara Tome Rosandića koji se školovao u Beogradu i Beču u ateljeu Ivana Meštrovića. Spomenik je poklonio svom rodnom gradu Jovan Dučić smatrajući da se „ovim aktom odužuje i svom rodnom mjestu i velikom geniju“. “Ponešen ljepotom velikih gradova, u kojima je imao priliku da živi ili boravi, Jovan Dučić je želio da dio ovih metropola prenese u rodno Trebinje.

Dučić je svoju zamisao predočio prijateljima i od tadašnjih vajara zatražio da mu izrade kipove pojedinih velikana. Prvi mu se odazvao Toma Rosandić, koji je Dučiću darovao Njegoševu bistu izlivenu u Mađarskoj, za čiju je izradu iskorišten jedan austrougarski trofejni top. Dučić je izradio kameno postolje u Trebinju i dao da se ureže natpis o njegovom poklonu.
Na otkrivanju spomenika Njegošu u Trebinju, došao je i kralj Aleksandar Karađorđević. Otkrivanje spomenika izazvalo je za ono vrijeme veliku pažnu javnosti, a pratila ga je trodnevna
svečanost.”

.

Njegoš pred katoličkom crkvom u Prčanju

njegos-kotor
I naš Petar II u krugu Bogorodičine crkve, u svojevrsnoj „aleji mislilaca“. Autor fotografije: Saša Petrović
njegos
Meštrovićeva bista iz 1932. godine, ostala je najpoznatiji i najpopularniji Njegošev lik.

.

Njegoševa bista u Prčanju, postavljena je 1954. godine, neposredno ispred ulaza u Župnu crkvu posvećenu Rođenju Bogorodice. Crkva je najveći vjerski objekat u Boki Kotorskoj.

“Njegoševa bista, rad vajara Ivana Meštrovića, postavljena je 1954. godine, na platou ispred ulaza okrenuta prema moru, neposredno ispod niše u kojoj je kip Apostola Petra. Ova bista je zapravo jedan od odlivaka Meštrovićeve skulpture iz 1932. godine, a koju je on poklonio Odboru za podizanje Njegoševog spomenika u Beogradu. Bez obzira na motiv, postojanje biste pravoslavnog vladike u sklopu jednog katoličkog hrama predstavlja svojevrstan kuriozitet. Takođe, interesantno je da je Njegoševa bista ispred katoličke crkve u Prčanju, prvi javni spomenik, posvećen Njegošu u Crnoj Gori.”

.

Petar II u Podgorici

1011119_224710601213863_2876238906783441753_n
Njegoš, Sreten Stojanović, 1954, Podgorica – Beograd – Rim
31107945
Spomenik Petru II u Beogradu

“Njegošev spomenik u Podgorici, postavljen je 1956. godine, u parku ispred zgrade Crnogorskog narodnog pozorišta i rad je akademskog vajara Sretena Stojanovića. Skulptura je urađena prema nacrtu koji je 1951. godine, objavljen u časopisu Stvaranje, kao jedan od mogućih modela za Njegošev spomenik na Cetinju.

Podgorička skulptura je prvi od tri odlivka, koji su pored Podgorice, postavljeni u Beogradu i Rimu.

Nakon višegodišnjeg traženja lokacije, spomenik Petru II Petroviću Njegošu, postavljen je 1994. godine na platou između Filozofskog fakulteta i Rektorata univerziteta u Beogradu.”

Njegošev spomenik u Rimu postavljen je 2005. godine, u parku Villa Borghese nedaleko od istorijskog centra grada i poznatog trga Piaza del Popolo. Na postamentu, na tabli od travertina, na italijanskom jeziku je napisano „poeta e vescovo principe del Montenegro“ („Pjesniku, vladici i princu Crne Gore“).

image-829dfcadcf7725e8d7a5018a8dc20d74d83ded9239795aa8129d907d8988fe50-V
Tabla u Rimu sa spiskom svih znamenitosti koje se nalaze u parku. Pod bojem 48 je spomenik Petru II. Fotografija: Vesna Babić

Monumentalna skulptura, rad akademskog vajara Sretena Stojanovića, u Rim je stigla kao poklon crnogorske Vlade.

***

20160217_125307
“U Podgorici je postavljena i Njegoševa skulptura, koju je 1974. godine, u Likovnoj koloniji Danilovgrad, uradio akademski vajar Matija Vuković. Danas je postavljena ispred zgrade Novinsko izdavačke kuće „Pobjeda“.
1910213_118280633984_7062968_n
“Na Ivanovim koritima su 1997. godine, postavljene biste svih vladara iz dinastičke kuće Petrović Njegoš, zahvaljujući privatnoj inicijativi, i sve su rad akademskih vajara braće Svetomira i Svetozara Radovića. Grupisane su na malom prostoru, a centralno mjesto zauzima spomen bista Petra II.” Autor fotografije: Saša Petrović

I dalje po svijetu…

Izdavajam još nekoliko bista Petra II:

njegos, inostranstvo
Njegošev spomenik, Frank Jirouch, Klivlend, 1936. godine

 

  • Njegošev spomenik podignut je u Klivlendu, država Ohajo u Sjedinjenim Američkim Državama. Spomenik je podignut 1936. godine
  • Spomen bista, u Lovćencu, postavljena je 19. jula 2012. god. Bista je rad Ivana Meštrovića i poslednji je poznati primjerak odlivka orginala iz 1932. godine, postavljen u javnom prostoru

 

bista_njegos
spomen bista u Herceg Novom
  • U okviru obilježavanja jubileja 150. godina, od Njegoševog boravka u Herceg Novom, ispred crkve sv. Spasa na Toploj, 1975. godine podignuta je spomen bista. Njegoš je u ovom Manastiru, boravio od 1825. do 1827. godine, gdje je stekao osnovno obrazovanje kod igumana Josifa Tropovića. Bista je izlivena u bronzi i rad je akademskog vajara Draga Đurovića, a bistu je svečano otkrio književnik Meša Selimović

njegoseva-bista

 

  • “Bista najvećeg jugoslovenskog pesnika, Petra II Petrovića Njegoša, postavljena je na platou sa južne strane Gradske kuće, a otkrivena svečano 2.jula 1971. godine. Delo je poklonila Kruševcu, povodom njegovog jubileja, supruga autora Sretena Stojanovića (1898-1960), akademskog vajara iz Beograda. Prilikom otkrivanja Njegoševe biste, u Kruševcu je organizovan veliki miting poezije uz učešće najpoznatijih pesnika i naučnih radnika iz Beograda i Crne Gore.” (sa zvaničnog sajta grada Kruševca).
  • Isti rad Draga Đurovića, Njegoševa spomen bista, koja je postavljena u Toploj, našla je svoje mjesto i u Kijevu, Ukrajina, Postavljena je 13. juna 2013. godine. Bronzana skulptura postavljena je u parku Nacionalnog tehničkog univerziteta „KPI“ u okviru kulturne saradnje između Ukrajine i Crne Gore.

                                                . . .

(izvor velikog dijela ovog priloga jeste knjiga “Spomenici Petru II Petroviću Njegošu”, autor Predrag Malbaša )

Pripremila: Jelena Petrović

Ostavite komentar