Zorka Petrović Karađorđević

Pročitajte: ko je bila Zorka? Gdje je živjela, za koga se udala, koliko djece izrodila? Kada, zašto i od čega je bolovala? Živjela je kratko, ali svojom snagom je iznjedrila dva kralja. Zorka Petrović Karađorđević.

Mlada Milena Vukotić se, u svojoj 13-toj godini, udala za mladog Nikolu. Bila je od njega mlađa 7 godina. I tako djevojčica posta knjeginja Milena Petrović.

Nakon 3 godine braka, Milena je u svojoj 16-toj godini rodila svoje prvo dijete, kći Zorku. I ovo je priča baš o njoj.

Zorka. Na krštenju dobi ime Ljubica, ali to se zaboravilo.

Zorka, kao najava za početak, rađanje i čistinu poput zore.

Godine 1864. je rođena.

Godine 1875. je pošla na školovanje u Rusiju. Imala je 11 godina.

Godine 1883. je udata. Imala je 19 godina.

Godine 1890. je umrla. Imala je samo 26 godina.

U braku je bila svega 7 godina i tokom tih godina izrodila petoro djece. Na porođaju sa petim djetetom je i preminula.

Rođenje Zorke Petrović

Rođena je u decembru 1864. godine. Krstio je tadašnji srpski knez Mihailo Obrenović, a na krštenju joj je dato ime Ljubica. Iako je očekivao sina, knjaz Nikola je dostojno proslavio rođenje svog prvog djeteta, a Zorka je, em što je bila njihovo prvo dijete, em što je ličila na oca – bila očeva miljenica.

Knežev sekretar i dvorski pjesnik Jovan Sundečić, je između svih stihova kojima je obilježio ovaj radostan trenutak u kući mladog bračnog para, napisao:

... Zdravo, Zorko, prvi cvjetu
svojih svetlih roditelja…
Rasti, Zorko, krjepka budi,
razgranaj se i uzori:
da odoje i Tvoje grudi
jednu sablju Crnoj Gori!

Često bi Zorku knjaz nazivao “tatinim sinom”, mada i zaista, sve kćeri koje su se kasnije izrodile bile su mnogo visprenije i značajnije za istoriju nego sinovi za kojima se žudjelo i koji su se rađali. To Nikola kao da je i osjećao, pa je poznata anegdota prema kojoj je jedan strani diplomata podsmješljivo upitao kralja Nikolu: “Šta vi uopšte možete da izvozite iz ove siromašne zemlje?” na šta mu je kralj odgovorio: “Vi potcjenjujete moje kćeri”. Ipak, ni najveći optimista, pa čak bio on i kralj, nije mogao da povjeruje da će većinu svojih kćeri da udomi kako dolikuje kraljevskoj porodici. A kažu da im je, u danima kada bi ga vjera pokolebala, pripravio manastir na Vranjini i sudbinu monahinja.

Čitajući o njihovoj porodici bio mi je interesantnan podatak da je rođenje prve četiri kćerke u kući Petrovića, knjaz doživio kao prokletstvo. “On je čak umislio da do naslednika prijestola nije došao zato što je sa ženom živio u čuvenoj Biljardi. Mislio je da mu je kuća ukleta, pa je riješio da sagradi novu gdje mu je Milena zaista i rodila sina Danila. Ali kćeri su se i dalje rađale.”

Godine 1875. Zorka je pošla na školovanje u Rusiju. Imala je 11 godina. Naime, knjeginja Milena se sama bavila vaspitanjem i odgojem djece, ali ih je u uzrastu od 11-12 godina slala u ugledne institute da bi time zaokružila i upotpunila svoj trud i svoje djelo. Na institutu je Zorka provela narednih 7 godina i potom se vratila na Cetinje.

 

Zorkino i Petrovo poznanstvo i vjenčanje

Zanimljiv je podatak da je mudra knjeginja Milena voljela da prošeta sa svojim kćerima po Evropi, što bi rekli, da se pozori sa svojim djevojkama. A to je bila i prilika da iste budu primjećene od strane uglednih neženja. I tako je knjeginja sa svoje tri najstarije kćeri otputovala u Francusku. U istoriji je ostalo zapisano „Baš tada u Parizu se našao knez Petar Karađorđević, sin svrgnutog srpskog kneza Aleksandra. Umoran od dugogodišnjih lutanja po Evropi i neuspjelih pokušaja da se domogne srpskog prestola, sa opalim političkim prestižom i skromnim ostacima nekad bogatog nasleđa, tridesetdevetogodišnji pretendent za srpskog vladara vidio je u braku sa nekom od crnogorskih knjeginjica svoju novu šansu, mogućnost za političko vaskrsenje.”

Petar Karađorđević je bio punih 20 godina strariji od mlade Zorke.

Ipak, u ljeto te 1883., Zorka se sa svojih 19 i Petar sa 39 godina vjenčaše u Cetinjskom manastiru. Svadba je proslavljena bogatim ručkom, a dopisnik novosadske „Zastave” je javio da je trpeza za 2.000 gostiju bila u kneževoj bašti. I pjesnici su opjevali taj srećni događaj, a posebno se bilježi „Ženidba knjaza Petre Karađorđevića sa kneginjicom Ljubicom – Zorkom“, autora Đura Petrovića. Mladenci su se nastanili na Cetinju u neposrednoj blizini dvorca, jer je, nakon ubistva srpskog kneza Mihaila Obrenovića, Karađorđevićima zabranjen ulazak u Srbiju i oduzeta im je sva imovina.

Knjeginja Zorka na vjenčanju

Zorka je bila vrlo ambiciozna i znala je šta želi. Prvi cilj je bio da svom mužu obezbijedi nasljednike, a potom da, jaka i odlučna poput prave Crnogorke, svog supruga izvede na kraljevski tron Srbije. Duhom i željom jača od svog Petra, tajno je pokušavala da organizuje upade Crnogoraca u Srbiju sa ciljem da se sa vlasti skinu Obrenovići. Sva ta njena nastojanja je na vrijeme spriječavao knjaz Nikola.

Htjela je da bude kraljica i bila je jasna u svojoj želji, a znajući njene borbe i htjenja, knjaz Nikola joj je 1886. godine poklonio primjerak svoje Balkanske Carice i na knjizi napisao:

Sve što sija nije zlato
Nit je presto počivalo
Veruj, dijete, tamo ima
Sreće malo il ni malo.

Bljesak krune često krij
Trlje koje pod njim niče,
Savršeno srećnog kralja
Ne poznasmo ni iz priče

No sreća je sinko prava
Kad se može u svom kutu
Radit mirno hodit ljudski
Po svetome Božjem putu.

Karađorđevići su živjeli na Cetinju a onda je cetinjska rezidencija postajala sve tjesnija. Karađorđevići su odlučili da sagrade novu na barskoj obali. Nazvana je Topolica, po Petrovom rodnom mjestu Topola u Srbiji i ista se nalazi na barskoj rivi. Na dva visoka jarbola, u uglovima dvorišta, viorile su se crnogorska i srbijanska zastava.

Zorkin i Petrov brak je trajao 7 godina.

Za to vrijeme je rodila petoro djece: Jelenu, Milicu (koja je umrla nakon godinu ipo dana života), Đorđa, Aleksandra i Andriju.

Jelena je bila supruga velikog ruskog kneza i umrla je u svojoj 78-oj godini. Đorđe je odustao od svog prava na kraljevstvo u korist svog mlađeg brata, tako da je Aleksandar bio kralj Jugoslavije.

Najmlađi sin Andrija umro je ubrzo nakon rođenja i smrti svoje majke. A plašio se Petar toga. Plašio se, jer teško da je moglo iz glave izaći davno proročanstvo iz Beča da će mu supruga umrijeti na porođaju. I bi tako.

Smrt zorne Zorke

Umrla je na Cetinju, 16. marta 1890. godine (u istoriji postoji razlika u datumima rodjenja i smrti, što je prouzrovano kalendarima. Ta razlika od 1801. do 1900. je iznosila 12 dana).

Kao razlog Zorkine smrti postoje tri verzije:

    1. zapaljenje trbušne maramice. Tada su pored domaćih ljekara hitno pozvani i ginekolozi iz Beča, ali pomoći za mladu ženu nije bilo.
    2. pad niz stepenice, kada je, u već poodmakloj trudnoći, požurila u susret mužu koji se vraćao sa jednog od svojih putovanja.
    3. pad prouzrokovan provalom bijesa njenog supruga, što je bilo skoro nemoguće jer je Zorka bila jaka ličnost i posebno cijenjena u Crnoj Gori, tako da bi nju maltretirati bilo veoma teško.

Kažu da je umrla sa riječima: ”Biće kralj!”. Zbilja, 13 godina kasnije, njen suprug postade kralj Srbije. A onda i sin Aleksandar. Dva kralja, na temeljima njenog truda.

Sahranjena je na Cetinju, a potom su njeni zemni ostaci prebačeni na Oplenac, u Srbiji.

Mnoge su novine tada objavile vijest o Zorkinoj smrti.

List “Glas Crnogorca” je napisao:”Pred samu ponoć… 4. marta vjerna ljuba, nežna majka, predraga kći, lijepa knjeginja Ljubica-Zorka P. Karađorđevića predade svoju plemenitu dušu Svevišnjem Bogu i ostavi ovaj svijet.”

Pisao je zadarski “Srpski glas”, pa splitski “Narod” da je kneginja Zorka “zavila tugom milu svoju djecu, ljubljenoga supruga, svijetli crnogorski dvor, ponosnu Crnu Goru i cijelo Slovenstvo”, a Novosadski “Branik” da je “ona unijela radost u kneževski dom Karađorđevića i odlikovala se svim dobrotama ljudske duše”.

A Jovan Sundečić je doživio nesreću da za mladu Zorku napiše I tužbalicu:

Ja sam najpre na Cetinju
Dirnuo tvojoj liri žice
Da mi uz njih glas zajekti
Prve pesne veselice.
O rođenju tvom kneginjo
Prvi cvijet, zjeno oka
Tvojih sjajnih roditelja
Tvoga doma previsoka.
U toj pjesmi izlio sam
Osećaje svoga njeda
I usklikno – koliko me
Zar ponio grla jedra…
Ti si rasla i zorila
Granala se, krjepka bila,
I ne jednu, – no tri sablje
Svom si rodu odvojila…

Dalje življenje kneza Petra u Crnoj Gori izgubilo je svaku svrhu. Vilu na Topolici kupio je knjaz i kasnije ustupio svom najstarijem sinu prijestolonasledniku Danilu.
Interesantno je da mnogi istoričari tvrde da je Zorkina smrt bila inspiracija za nekoliko scena čuvenog filma”Prohujalo sa vihorom”. To se odnosi na priču o udarcu i padu niz stepenice posle koje je uslijedila smrt.

Razbolje se zorna Zorka

Nema Crnogorca koji nikad nije zapjevao, ili barem čuo, pjesmu „Razbolje se zorna Zorka“. Pjevala se i pjeva se. Nekada je to radila Ksenija Cicvarić, pa Mirko Rondović, Branka Šćepanović, Merima Njegomir…Kažu da je istu napisao knjaz Nikola. U pjesmi se pominju Zorkina djeca, ali to je i zbunjujuće. Milica nije bila jedinica, naprotiv, prije nje je rođena Jelena, a uz to Milica je vrlo kratko živjela i umrla tri godine prije majčine smrti. Sve u svemu, riječi pjesme idu ovako:

 Razbolje se zorna Zorka,
Sa Cetinja crnogorka.
Na Cetinju visokome,
A u dvoru kraljevome.

Njoj dolazi mio tata,
Mio tata kralj Nikola.
Pa je pita: „Šćeri Zorko,
Šta te boli Crnogorko?
Je li rana od prebola,
da dovodim ja doktora?“

„Nije rana od prebola,
Ne dovodi mi doktora,
Već od tuge i žalosti.
Žao mi je đece moje,
Aleksandra i Đorđija,
i Milice jedinice.

Đeca će se poskitati,
Poskitati po svijetu,
Kano pčele po svijetu.
Svaka rana pokraj srca,
a srčana posred srca.

I da se vratimo na početak. U jednom malom selu, koje se zove Čevo, rodila se djevojčica kojoj dadoše ime Milena. Kao mlada djevojka posta knjeginja, a vremenom i kraljica. Rodila je 12-toro djece. Prvo od njih bijaše djevojčica kojoj nadjenuše ime Zorka. Bila je Milenina prva radost. Bila je prvo čedo koje je uzašlo iz utrobe mlade žene. Obije hrabre, jake i odlučne. Prave Crnogorke.

Zanimljivo je i da su obije umrle istog datuma, različitih godina. Milena i Zorka, tog 16. marta.

Tekst: Jelena Petrović

5 comments on “Zorka Petrović Karađorđević

  1. Vesna Babic says:

    Jelko, divno si nam pripovijedala o Zorki. A noćas sam gledala i pozorišnu predstavu “Šćeri moja”, koja zapravo i govori o njoj. Ukoliko nijesi gledala predstavu preporučujem.
    Tvoje kazivanje je predivno ?
    Veko

    • Veko, beskrajno hvala što si čitala ovaj prilog i na informaciji o predstavi. Nijesam predstavu gledala i već večeras ću da provjerim kad je sljedeći termin prikazivanja. Javljam utiske! Hvala još jednom,
      Tvoja Jelko

    • Sjutra, tj. danas. 18. i 19. oktobra na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta… Ujutru rezervišem karte. Veko, hvala još jednom što uvijek dijeliš dobre stvari!

  2. zajovic says:

    Predstava donijela Zorkin lik vjerodostojno, a i suza mi se na kraju potkrala.

    • Mnogo mi je drago sto Vam se dopala predstava. Mislim da ne postoji gledalac kome na kraju predstave barem srce nije malo jace zalupalo. Hvala Vam sto ste mi se javili! Lijep pozdrav za Vas!

Leave a Reply