Onaj ko može da igra šah, može i sve drugo

Pročitajte: razgovor sa ženom koja će vas pričom o šahu natjerati da povučete barem jedan potez. Prateći damare vlastitog srca ona je u Podgorici otvorila šahovski klub, a potom i šahovsku školu. Teško je sam finansirati svoje snove, ali još teže odustati od istih… Koliko je šah stresan i da li se i tokom šahovske partije mogu gubiti kilogrami? Zbog čega je nekad crkva bila protiv igranja šaha? Kako je nastao šah i kakvu je nagradu njegov izumitelj tražio da je ni svemogući kralj nije mogao ispuniti?  Čovjek koji je istovremeno odigrao 56 šahovskih partija a da pritom ni na trenutak nije gledao table svojih protivnika: dobio je 50 a izgubio 6 partija…

Kako je nastao šah?

Knjiga kaže da je “teško odrediti tačno razdoblje u koje je živio i vladao u Indiji kralj” koji je junak ove priče. Smatrali su ga jednim od najbogatijih ali i najvelikodušnijih vladara. Nažalost, rat i sve njegove strahote zatrulili su ljepotu vladavine. Mnogo je ljudi ginulo u ratovima, a u jednom je stradao i njegov sin. Bila je to neizmjerna tuga koja je trajala dugo i za koju se nadaleko čulo. Neprestano se pitao zašto, zašto je to moralo da se dogodi.  “Provodio je sate iscrtavajući u velikom sanduku punom pijeska pokrete svojih trupa tokom okršaja.” Crtao je satima, a onda bi je, dovršivši skicu bitke, obrisao pa počeo iznova, “kao da je nalazio neko neobično zadovoljstvo u tome da oživljava veoma bolnu prošlost.”

“Jednog dana, konačno, saopštiše kralju da neki mladi braman, ponizan i ubog, moli da bude primljen.” Mladić uporan u svojoj namjeri uspio je da dođe pred kralja. Donio mu je novu i nepoznatu igru kojom je želio da kralju pomogne u bolu.

”Stavio je pred njim tablu podijeljenu na 64 kvadrata iste veličine. Na tabli su bile postavljene dvije skupine figura, jedne bijele, a druge crne. Stajale su simetrično, a postojala su i neobična pravila koja su upravljala kretanjem.” Kralj je bio oduševljen.

“Jednog časa, kralj primjeti uz veliko iznenađenje da su se figure, poslije mnoštva poteza, našle u tačno onom položaju koji je odgovarao bici u kojem je poginuo i njegov sin.

– Uoči, o kralju, da se bitka koju vodiš može dobiti jedino ako se ovaj plemić žrtvuje…, pokazao je mladić na figuru koju je kralj postavio na čelo svojih snaga što su se borile u samom žarištu okršaja. Ovim je mladić potvrdio da je smrt nekog princa povremeno neophodna kako bi njegovi podanici uživali u miru i slobodi.

Čuvši te riječi, kralj ovako uzvrati osokoljenog duha: “Nijesam vjerovao da čovjek, ma koliko mudar bio, može da izumi nešto toliko zanimljivo i poučno kao što je ova igra! Pomjeranjem ovih jednostavnih figura upravo sam doznao da je kralj bezvrijedan bez podrške i odanosti svojih podanika, kao i da je ponekad žrtvovanje jednog piona podjednako vrijedno kao i žrtvovanje moćnog princa kako bi se izvojevala konačna pobjeda.”

Kralj odluči da nagradi mladića, a ovaj…. pročitajte na kraju ovog priloga.

 

Žena koja hoda za vlastitim srcem

Radmila Milošević je rođena u Podgorici. Studirala je turizam u Beogradu. Bavila se turizmom, novinarstvom, marketingom, sada aktivnije i politikom. Osnivač je i direktor Centra za razvoj šaha ”Dijagonale” u Podgorici, ženski šahovski majstor i sertifikovani instruktor šaha.

• Gospođo Milošević, kada ste počeli da igrate, ko Vas je naučio i podstakao da razvijate tu ljubav?

Osnovna pravila šahovske igre znala sam sa šest godina. Shvatila sam ih sama gledajući oca kako igra sa svojim prijateljima. Bili su zapanjeni kad sam se jednom umiješala u njihovu igru i predložila jedan sasvim umješan potez… Dakle, niko me nije učio. Očito se radi o nekoj vrsti predodređenosti.

• Da li je u Vašem djetinjstvu bilo prilike da školujete svoje interesovanje?

Nije. Mada, nijesam sigurna da bih koristila tu priliku čak i da sam je imala. Volim sama da učim i istražujem. Takva sam i danas

• .Da li se šah može naučiti ili pak treba da postoji i doza talenta za tu igru?

Potrebna je doza talenta kao i za sve drugo, ali talenat je samo preduslov. Ostalo se postiže mukotrpnim radom. Šahovska literatura je obimnija od bilo koje druge. Prva knjiga odštampana na engleskom jeziku je bila posvećena šahu (‘’Game and Playe of  the  Chesse’’, 1483 godine ). Šah je po svojoj suštini najbliži nauci i mora se izučavati. To je disciplina uma koja se dodiruje sa psihologijom, filozofijom, matematikom, a naposljetku ima i elemente umjetnosti i sporta. Učiti o šahu znači učiti o sebi.

• Da li je moguće da vi igrajući sa protivnikom, kroz njegove poteze upoznajete njegovu ličnost?

Naravno, tokom partije se karakter protivnika odslikava kao na dlanu. Vama se na šahovskoj tabli otvara njegova ličnost, njegovi strahovi, (ne)samopouzdanje, stil,  pronicljivost, odnos prema porazu i pobjedi…

Damari vlastitog srca

•  Godine 2003. ste osnovali NVO Centar za razvoj šaha Dijagonale. Godine 2005. ste u Podgorici osnovali istoimenu školu, a godinu dana kasnije i muško-ženski šahovski klub pod istim nazivom. Pretpostavljam da su to bili damari vlastitog srca da radite ono što volite. Je li teško pratiti vlastito srce?

Kad pratite vlastito srce, onda ne razmišljate je li to teško ili lako. Ja uvijek i u svemu slijedim svoj put i sopstvene principe. Naravno, to s vremena na vrijeme dovodi do nerazumijevanja okoline opterećene hipokrizijom, predrasudama i stereotipima. No, kad čovjek ima karakter i vjeruje u sebe i ono što radi, vremenom povjeruju i ostali…

• Da li je skupo? Od samog starta sami plaćate vlastiti rad. Prvo ste bili u sklopu KIC-a Budo Tomović, a sada ste u iznajmljenom stanu u centru Podgorice. Kako izdržavate?

Oduvijek sam svima plaćala sve! Smatram da me najmanje košta kad platim! To je moj pogled na život. Ne volim da dugujem nikome… Pet, šest godina smo iznajmljivali prostor za rad u KIC-u a sada smo u iznajmljenom prostoru u Bulevaru Ivana Crnojevića 125. Ja sam izgleda dobar menadžer pa uspijevam da pronađem novac za brojne aktivnosti. Pišem projekte, konkurišem kod raznih institucija i donatora, koristim lična poznanstva i prijateljstva da pribavim                                                                                                          novac za šah…

• Ko može biti polaznik Vaše škole, koje su starosne granice? Da li je veći odziv djece i starijih danas u odnosu na prethodne godine? Koliko sada Vaša škola ima polaznika?

Poželjno je da su djeca već krenula u školu (imaju kakvu takvu disciplinu) i da znaju da pišu (šahovski potezi se zapisuju). Polaznici su uglavnom osnovci ali ima i srednjoškolaca i katkad studenata. Odziv je ove godine bio nešto slabiji. Školu pohađa oko 50 polaznika raznih uzrasta.

• Ko može biti dio šahovskog kluba, da li tu postoje starosne granice i uslovi? Kada se članovi okupljaju, koliko košta članarina, da li za iste organizujete takmičenja?

Igrači našeg šahovskog kluba su uglavnom mlađi ljudi, često ponikli u našoj šahovskoj školi. Ostale članove kluba biram ja prije svega po ljudskim pa tek onda šahovskim kvalitetima. Svi polaznici škole, članovi kluba i predavači moraju biti dobri učenici, studenti i ljudi. Časovi su svako veče a igrači se okupljaju pred neko važno takmičenje ili po dogovoru. Polaznici plaćaju školarinu od 25 eura mjesečno. Organizujemo klupska takmičenja a godinama smo organizovali brojna takmičenja za mlade koja su ponekad imala i regionalni značaj.

• Koliko djevojčice u Crnoj Gori igraju šah? Koliko su žene uopšte zastupljene u šahu? Vi ste 2001. godine dijelili prvo mjesto na pojedinačnom prvenstvu CG za žene. Vi ste i organitator turnira za žene ,,Mat trafikingu’’ koji je okupio sve pripadnice ženskog pola koje igraju šah u Crnoj Gori. Koliko ima zainteresovanih žena za ovakve turnire?

Djevojčice rijetko igraju šah. Od porodice, preko škole i medija, favorizuju se laki sadržaji. Popularišu se druge ,,vrijednosti” tako da se tek sporadično pojavi poneka curica. Mada, i u tim okonostima imali smo nekoliko prvakinja države iz našeg kluba. Šahovski savez CG i druge sportske institucije nijesu znale, htjele ili željele, da se na pravi način pozabave razvojem ženskog šaha tako da je ovaj segment našeg šaha sada u prilično lošem stanju.

• Kako je protekao turnir Mat trafikingu?

Sve žene koje su aktivno igrale šah su se tada odazvale pozivu da gostuju na tom turniru. To su bile žene različitih starosnih dobi i taj turnir je bio pravi ženski šahovski samit koji će se teško ponoviti.

Mozak koji je veći od sebe

Fascinirana sam činjenicom da postoje ljudi koji šahovsku partiju mogu odigrati bez gledanja u šahovsku tablu. Naime, oni u neobaveznom kretanju po kući ili u šetnji, u glavi zamisle šahovsku tablu, a onda svom protivniku saopštavaju potez. Čitavo vrijeme se koriste pamćenjem i to je tzv. šah na slijepo.

Još sam više fascinirana tzv. simultankom na slijepo, gdje jedan igrač, bez mogućnosti da vidi šahovske table, igra protiv većeg broja suparnika istovremeno (protivnici vide svoju tablu i figure). Oduševio me svjetski rekord u San Francisku 1960. godine koji je ostvario Džordž Koltanovski. Čovjek je istovremeno igrao 56 partija, tj.imao je 56 protivnika, odnosno u glavi istovremeno 56 šahovskih tabli. Simultanka je trajala 9 sati, a Koltanovski je za svaki potez imao po 10 sekundi na raspolaganju. Rezultat je na kraju bio 50 pobjeda i 6 poraza u korist Koltanovskog.

Stres na šahovskoj tabli

• Gospođo Radmila, ja sam fascinirana snagom čovjekovog mozga da u glavi istovremeno drži 56 šahovskih kombinacija. Da li ste Vi nekad učestvovali  u ovim simultankama? Da li ih organizujete u školi, koliki je rekord u Crnoj Gori u simultankama?

Ja sam odigrala puno simultanki sa mladima, uz napomenu da to nijesu bile simultanke na slijepo. Prošle godine sam odigrala simultanku na 60 tabli u OŠ ,,Štampar Makarije’’ u Podgorici. Izgubila sam samo jednu partiju previdom figure i to od dječaka koji pohađa moju šahovsku skolu. Iskreno, ne znam koji je rekord kod nas. Vrlo je moguće da je baš ova moja simultanka imala najveći broj učesnika. Inače, ne praktikuje se igra sa više od dvadesetak učesnika zbog izuzetno velikog napora kojem je izložen šahista koji igra simultanku.

• Autor ste mnogih manifestacija. Inicirali ste uvođenje šaha kao izbornog predmeta u crnogorske osnovne škole. Organizatorka ste prvog šahovskog internet meča u Crnoj Gori, atraktivnih turnira javnih ličnosti u šahu… Na Medjunarodnom podgoričkom sajmu knjiga organizovali ste meč na kojem su se suprotstavili pisci i novinari. Kako je izgledao meč preko interneta između polaznika šahovske skole Dijagonale sa američkim šahovskim centrom iz Vašingtona?

Bio je to prvi internet meč u Crnoj Gori pa i šire. Meč su odigrali polaznici moje šahovske škole sa polaznicima šahovske škole US Centera iz Vašingtona! Početne poteze ovdje i tamo su povukli ambasadori dvije zemlje: gospođa Su Kej Braun i Srđan Darmanović. Uspostavljen je link sa Vašingtonom a brojna publika i mediji su partije mogli pratiti na velikim platnima postavljenim za tu priliku. Sve se to organizovalo na Elektrotehničkom fakultetu i uz pomoć njihovih stručnjaka kojima dugujemo zahvalnost kao i dekanu Srđi Stankoviću. Dogovoren je i naš međusobni meč uživo pa se nadamo dolasku mladih Amerikanaca kada se za to steknu uslovi.

• Imate mnogo projekata iza sebe, a sigurno mnogo njih i u planu. Da li Vas šahovska partija rasterećuje?

Kada igram rekreativno, onda da. Međutim, turnirske partije su iscrpljujuće. Na listi stresnih zanimanja šah sigurno spada u prva tri. Igrač tokom šahovske partije ima ogromni utrošak energije. U šahu je svaki potez važan a to stvara ogromnu tenziju i stres. Samo jedan pogrešan potez i partija koju besprekorno igrate 5-6 sati ode u nepovrat. Neupućeni posmatrač kada gleda čovjeka koji igra šah pomisli kako je ovaj hladan i smiren. Međutim, to je privid! Riječ je samo o dobroj samokontroli. U stvari, šahista je pod velikim stresom i u stanju velike uzbuđenosti koja traje satima. Šahista može u toku samo jedne partije da izgubi i 3-4 kilograma. Mogu reći lični primjer da sam na jednom šahovskom turniru izgubila nekoliko kilograma za 7 dana koliko je trajalo takmičenje.

• Da li nekad situaciju iz običnog života prepoznate na šahovskoj tabli?

Da!! Iako je šah jedna imaginarna i apstraktna disciplina, na šahovskoj tabli se često preslikavaju situacije iz života! Zvuči čudno, ali mnogi principi iz šaha se mogu primijeniti u životu – što često i činim. Za šah je potrebno strpljenje, jak karakter i volja, spremnost za preuzimanje odgovornosti, logika, objektivno tretiranje problema, smisao za analizu, planiranje, strategiju, taktiku, kombinatoriku, razvijena intuicija, kreativnost… Priznaćete, vrlo poželjne osobine i u životu!

• Da li svakog dana odigrate barem po jednu šahovsku partiju?

Moram da je odigram.  Svaki dan imam časove sa djecom a jedan segment časa je igranje šaha. Naravno, igram i sa odraslim šahistima iz mog kluba ili sa nekim šahovskim prijateljima.

• Koliko je čovjek obuzet šahovskom partijom dok je igra?

Potpuno je zaokupljen! Šahista se toliko unese u igru, da apsolutno ne primjećuje dešavanja i događaje oko sebe. Ta visoka koncentracija na NEŠTO što nije Bog, je u više navrata kroz 1500 godina postojanja šaha smetala crkvi, pa ga je u više navrata zabranjivala tokom 13 i 14 vijeka.

• Tartakover je rekao: “Uvijek sam pomalo sažaljevao čoveka koji ne zna šah… Jer šah, kao ljubav, kao muzika, ima moć da ljude čini srećnim.” Da li i Vi osjećate da je to tako?

Oh, ti koji tako cinično i podrugljivo
Kudiš naš voljeni šah
Znaj da je njegova vještina samo znanje
U njemu se nalaze zaboravi od nevolja
On smiruje jade gorljivog ljubavnika i odučava pijanice od neumjerenosti
On savjetuje ratnike u njihovoj vještini
Kad ih pritisnu prijetnje opasnosti i pogibelji
I donosi nam plodove kad su nam najpotrebniji
Drugove u našoj usamljenosti

Al Mutaz Ibn – arapski pisac ( 861 – 908 g.)

Radmila Milošević je za djelovanje i doprinos u oblasti šaha, jedan od šest laureata za prestižnu nagradu „19. Decembar“, koju dodjeljuje Glavni grad Podgorica (2009).

Radmila Milošević:  „Poznato je da je šah učitelj vrlina. Prva lekcija, vjerujem,kao u svakom sportu je skromnost, kojoj nas uče brojni porazi. Druga lekcija je strpljenje, treća uvažavanje protivnika.  A svaka šahovska partija je jedna mala partija života.

U  šahu nema sudijskog uvjerenja, nema izmišljenih faulova, ukradenog vremena… Seljak može pobijediti cara. David može pobijediti Golijata. Svaki potez šahiste vidljiv je kao na dlanu i ne može ničijom voljom biti sakriven niti odložen. Mora se preuzeti odgovornost za pogrešne poteze i platiti cijena za svaku grešku. U šahu je obezbijedjena potpuna ravnopravnost. Svi šahisti imaju isto polje za bitku i svi kreću sa istog položaja.“

 

Nagrada za mudrost

Kralj odluči da nagradi mladića za radost koju mu je donio, a ovaj, nakon poniznog negodovanja ipak pristade.

• Ne želim, ni zlato, ni zemlju, ni palate. Želim da budem nagrađen zrnima žita.

• Zrnima žita? Kako da te nagradim tako beznačajnom monetom?

• Ništa jednostavnije, objasni mladić. Daćeš mi jedno zrno žita za prvi kvadrat na tabli, dva za drugi, četiri za treći, osam za četvrti i tako dalje, udvostručujući broj za svako naredno polje, sve dok ne stignemo do posljednjeg, šezdeset četvrtog.

Svi su mu se smijali. Čak ga i kralj ponizi: „Budalo, odakle ti samo tako smiješno nepoštovanje bogatstva? Tvoj zahtjev je besmislen. Valjda ti je jasno da već u šaci žita ima mnoštvo zrnaca. Ono što ćeš na kraju dobiti neće biti dovoljno da utoli glad čak ni najmanjeg sela u mom kraljevstvu tek nekoliko dana. Ali, u redu, dao sam ti riječ i dobićeš upravo ono što si tražio.“

Ipak kada su mudri matematičari izašli pred kralja da mu saopšte koliko zrna žita duguje mladiću, ovaj ču nešto neočekivano:

• Velikodušni kralju! Izračunali smo broj zrna žita, ali on je takav da prevazilazi mogućnosti čovjekovog poimanja. Kada bi sva polja u Indiji bila zasijana žitom, ni za dvije hiljade godina ne bi požnjeo ono što si obećao ovom momku.

Mladić je javno odustao od svog zahtjeva oslobodivši kralja obaveze koju je preuzeo. Sa velikim poštovanjem mu se obratio:

• Sjeti se, o kralju, velike istine koju mudri bramani neprekidno ponavljaju: čak su i najpametniji ljudi ponekad zaslijepljeni ne samo varljivim izgledom brojeva nego i lažnom skromnošću onih koji su, zapravo, častohlepni. Nesrećan je onaj na čija plaća padne teret duga čiju veličinu nije u stanju da procijeni samo svojom pameću. Znatno je mudriji onaj ko hvali mnogo, a obećava malo!“

Zadivljen mladićevom mudrošću, kralj ga je postavio za svog prvog plemića.

Zanimljivosti:

Pročitajte: zanimljivosti i citate o šahu. Šta je šah na slijepo, u bugarskim školama šah uveden kao jedan od osnovnih predmeta, koliko poteza je imala najkraća šahovska partija… Šah – umjetnost ili samo igra?

• Ženske kategorije/titule nijesu jednakovrijedne muškima, ali igračica može osvojiti mušku kategoriju/titulu. Tako npr. mađarska šahistica Judit Polgar, ima titule i ženskog i muškog velemajstora.

• Šah na slijepo, slijepi šah, šah zavezanih očiju, je naziv za način igranja šaha u kome jedan ili oba igrača pred sobom nemaju šahovsku tablu niti neposredno pomiču figure. Umjesto toga se potezi čine izgovaranjem, pisanjem ili signaliziranjem poteza. Šah na slijepo od igrača zahtijeva da se umjesto šahovske ploče i figura koristi vlastitim pamćenjem, odnosno da sliku šahovske ploče stvara u vlastitoj glavi.

• Ljudi već decenijama osmišljavaju šavovske superkompjutere koji izazivaju svjetske prvake. Jedan od prvih je bio Deep Blue – računar kompanije IBM, sastavljen do 50 PC-a, spojenih u cjelinu samo za ovu namjenu. Deep Blue je bio poznat po partijama sa Kasparovim.

• Šahovski superkompjuteri su sposobni da svake sekunde analiziraju četiri miliona poteza, dok čak i svjetski prvak ne može računati više od dva poteza u sekundi! Svi ti programi računaju varijante stotinu miliona puta brže od čovjeka, ali ponekad se izgube u pozicijama gdje je potrebna dalekosežna strategija, pa ljudska intuicija nadvladava.

• Bugarska je prva država Evropske Unije koja je šah uvela kao obavezan predmet u školi.

• Najkraća moguća šahovska partija ima samo dva poteza. Naime, tada mladi šahista 1878. god je, očigledno pod uticajem treme, na glavnom turniru u Leipzigu izgubio partiju nakon samo dva poteza: 1. g4 e5 2. f3 Qh4

• Evropska šahovska federacija je od ove godine za šahistkinje uvela i dres kod.  “Teniserke pripadaju grupi najatraktivnijih sportistkinja, one nose kratke suknje i dekoltirane majice. To je njihov dres kod, ali ne može biti i šahistikinjama.”

Šah je igra na ploči za dva igrača. Ali šah je za neke i umjetnost. To pokušava objasniti Ernst Strouhal, profesor istorije umjetnosti na bečkom fakultetu: „Svaki igrač šaha doživljava elemente lijepog. Potezi su među ostalim prekrasni, iznenađuju nas, neočekivani su, pokreću čitav sustav i mogu bez daljnjega biti umjetnost kao i glazba. Šahovske partije mogu sigurno poprimiti karakter umjetničkog djela.“ A Volter bi rekao: “Šah je više nego igra, manje nego nauka.”

Misli o šahu

GETE: Šahovska igra je ispit uma.

SMISLOV: Šah je za mene umetnost. Živeo sam u atmosferi šaha i muzike i čini mi se da i danas pripadam ovim umetnostima.

BOTVINIK: Svoju knjigu o meču sa Smislovom završio sam ovim rečima: Šah je u prvom redu igra. Ali, kada ljudi oduševljeno stolećima igraju, šah dobija odlike umetnosti. Pored toga šah ima i neke elemente nauke.

GLIGORIĆ: Šah je borba sa samim sobom.

NAJDORF: Šah je nauka, umetnost i igra.

OKELI: Ovo je večno pitanje: umetnost, nauka ili igra? To je toliko puta rečeno, da bi zvučalo kao ponavljanje. Sve što ja znam je da šah donosi mnogo sreće onima koji ga igraju.

ALBIN: Kad se diviš partiji nekog čuvenog majstora, pitaj se koliko je on partija morao da izgubi dok je jednu uspeo da dobije!

MARKO: Pedeset dobrih poteza kadkada nisu dovoljni da se neka partija dobije, ali je često jedan jedini rđav potez dovoljan da se ona izgubi.

ARON NIMCOVIČ: Ljepota šahovskog poteza nije u njegovom izgledu, već u misli koja stoji iza njega.

RICHARD TEICHMANN: Šah je 99 % taktika.

REUBEN FINE: Radije bih dao prst nego pješaka.

TOMAS HAKSLI: Šahovska tabla je svijet, figure su pojave u Univerzumu, pravila igre su ono što zovemo Zakoni Prirode, a igrač sa druge strane table je skriven od nas.

Napomena: iskreno se zahvaljujem gospođi Radmili Milošević na prijatnoj večeri u Njenoj školi i izdvojenom vremenu za ovaj intervju. Njoj i polaznicima Njene škole želim puno kvalitetnih i nagrađenih šahovskih poteza!

Jelena Petrović