Šuma kestenova – Gornji Stoliv

10801598_10152563350818985_4843928407344678662_nProšle godine, posljednjeg dana u decembru, pročitala sam citat: „Sjutra je prva prazna stranica od 365 stranica knjige. Napišite dobru knjigu!“ Opet se primiče taj dan, a ja ovom reportažom predlažem da već sada otvorite praznu svesku i u nju počnete da upisujete šta je sve ono što želite vidjeti, naučiti, probati, pročitati, uraditi tokom 2015. godine. Predlažem i da posjeta šumi kestenova bude jedna od stavki, a mi vam ovom foto-reportažom pomažemo da nađete put baš do jedne takve šume. Pročitajte i zašto su mladići morali posaditi 100 maslina, ukoliko su htjeli nevjestu dovesti u Stoliv.

Stoliv

10155583_10152563352778985_4347171130963748038_n

„Zašao neki momak u šumu Striborovu, a nije znao da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju.”… pisala je Ivana Brlić Mažuranić o svojoj “Šumi Striborovoj”…

Stoliv je dvojno naselje u Boki kotorskoj u koje dolazite nakon Prčnja. Donji Stoliv je tik uz more, sa uskom uličicom u kojoj se mimoilaze automobili. Ukoliko dolazite kolima predlažem da isti ostavite kod Pošte Crne Gore, a onda prateći putokaznu tablu krenete ka šumi kestena.

100_5790

.

Gornji Stoliv je „viseće naselje“ na 240 mnh. Do istog treba pješačiti 40-tak minuta stepenastom, markiranom stazom kestenova,  premda je vrijeme nezahvalno određivati. Ta informacija o vremenu piše na početnoj markaciji, ali nekome će trebati kraće vrijeme do cilja, a nekome duže, posebno ako se budete zaustavljali i uživali u čaroliji šume. Sasvim je sigurno, i najsporijim tempom možete se popeti do Gornjeg Stoliva i sebi pokloniti dan koji ćete duboko urezati u nabore uma.

.

.

U Gornjem Stolivu jedno domaćinstvo

10369703_10152563350838985_5420256636011418630_n

Crkva Svetog Ilije koja dominira iznad Donjeg Stoliva i koja je naš cilj toga dana

Na tom putu smo sreli vremešnu ženu koja se vraćala kući nakon trgovine. „Nemaju muškarci sluha da kupe sve one sitnice koje ženama zatrebaju u kući. Kupe sve krupne potrepštine, ali sitnice zaborave. I onda s vremena na vrijeme moram ja da siđem i iste potrgujem“, razgovarale smo nas dvije, polako se penjući uz stazu koja je konstantno vodila ka crkvi Svetog Ilije koja dominira iznad grada u Gornjem Stolivu.

10371984_10152563351478985_5999878835356611604_n

.

„Nekada je to bilo živo selo, a danas ovdje živi samo naše domaćinstvo.“, nastavila bi dok je umornim korakom gazila naprijed. Kaže da je nekada mogla i za deset minuta da izađe iz Donjeg Stoliva u Gornji, ali to bijaše nekada. Sada je rado prihvatila našu pomoć u nošenju stvari.

Kestenovi se beru tokom oktobra, ali ovo je prva godina da ih gotovo nije ni bilo. Nema ni maslina, valjda je godina bila kišovita i loša za plodove.“

10440682_10152563352408985_6819180249458779021_n (1)

Kroz kestenovu šumu

Stoliv nekada 

10606099_10152563351383985_5104914115868789481_n

Ostaci nekadašnjeg aktivnog sela

Ljudi prepričavaju da su nekada u Stolivu postojale četiri prodavnice, dva mlina za ulje i četiri pekare za hleb. Kažu i da svoje ime nosi po maslinjacima. Naime, svaki momak koji je htio da se oženi, morao je da posadi stotinu maslina (maslina se na italijanskom kaže oliva, a sto maslina je vremenom izvelo naziv Stoliv). Ako pak momak nije imao dovoljno svoje zemlje, morao je da prokrči potrebnu površinu u gustim kestenovim šumama. Imaju Stolivljani i kameliju. Donijeli su njeno sjeme stolivski moreplovci još iz Japana krajem 18. vijeka. Danas im ovaj cvijet krasi kamene terase, a Stolivljani u njegovu čast feštaju u februaru. Možda se baš tada opet vratimo Stolivu.

Imali smo prilike da čujemo priču iz Perasta, da oni svojim ćerkama i sestrama nijesu dozvoljavali da se udaju u Stoliv, jer je to naselje uvijek bilo bez sunca, vlažno i hladno. Zbog toga su se mlade žene, usljed napornog rada, brzo razbolijevale i umirale. Valjda su zato muškarci morali da pokažu da su bogati, pa su sadili 100 maslina i tako privlačili potencijalne nevjeste.

10409173_10152563351543985_1564542136967379848_nU Gornjem Stolivu smo se rastali od naše vremešne pratilje koju je suprug sačekao na putu da joj pomogne. Odbili smo njihov ljubazan poziv na kafu i kroz selo prošli do crkve čije je dvorište zaključano.

Kada sam prije šest godina, sa planinarima prvi put pješačila ovom istom stazom do vrha Svetog Ilije, čiji se put nastavlja dalje od Gornjeg Stoliva, imala sam prilike da čujem kako je turista iz Slovačke nakon svoje nekadašnje posjete Crnoj Gori napravio sajt o našoj državi, a Stolivom je bio toliko očaran da mu je posvetio posebnu rubliku.

Pogled na zaliv

Pogled na zaliv

Ono što vam je potrebno do Gornjeg Stoliva: cipela koja se ne kliza. Ovog puta je staza nakon obilnih kiša bila klizava, tako da u povratku predlažem da provjerite mogućnost  i tamo gdje put to dozvoljava, idete pored kamene staze, kroz kestenovo lišće i njihove bodljikave torbice.

10388641_10152563351243985_5122300118211570523_n

Pogled na Perast iz Gornjeg Stoliva

I kao što napisah na početku: „Zašao neki momak u šumu Striborovu, a nije znao da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju.” Ko zna, možda je i ova šuma kestenova začarana. Ipak prihvatite taj izazov da prođete njome! Upišite Gornji Stoliv i šetnju kroz šumu kestenova u vaše planove tokom 2015. godine! Pođite tamo tokom oktobra ili novembra, a možete prisustvovati i tradicionalnoj Koštanjadi, manifestaciji koja je ove godine održana 27. Oktobra. Nećete se pokajati!

10805654_516522388450474_714774334099357498_n

Plod kestena raste u zajedničkoj loptastoj i bodljikavoj torbici. Time sam bila fascinirana kad sam prvi put vidjela. Donesite ih kući i napravite aranžman od istih

Tekst: Jelena Petrović
Fotografije: Saša Petrović

Ostavite komentar

%d bloggers like this: