Pravo je godišnje doba da na svoje terase i u dvorišta posadimo najnovija sjemena, a u domove unesemo cvijeće. Pitala sam prodavačicu cvijeća kako da u svojim vazama cvijeće sačuvamo što svježijim, šta za nju znači cvijeće i da li se obraduje kada isto dobije na poklon. Pogledajte kako Slovenci cvijećem ukrašavaju terase i prozore. Kako su nastale ruže, kakvim su cvijećem slikari ukrašavali svoje sobe, a prilažem i nekoliko stihova o cvijeću.
Cvijeće u vazi
.
Rečeno je: „Ako želiš da budeš srećan za jednu noć – opij se; ako želiš biti srećan za jednu godinu – oženi se, udaj se; a ako želiš biti srećan za čitav život – gaji cvijeće. “
Bisera Kovačević iz Podgorice se cvjećarstvom aktivno bavi već 20 godina. Kada god bih došla kod nje zadovoljne mušterije bi dolazile i odlazile s punim povjerenjem u njenu umješnost. Otkrila mi je i tajnu svog osmijeha koji nikad ne skida dok je među vazama prepunih cvijećem: „Ja ovaj posao ne doživljavam kao nešto što moram da radim, nego kao nešto što volim. A mislim da to i moje mušterije osjećaju.“
Da bi cvijeće duže trajalo treba da mu se češće mijenja voda i da se stabljike redovno potkidaju. Kao neko ko je minimum osam sati dnevno među cvijećem, Bisera je sasvim sigurna da ono osjeća i uzvraća ljubav, zato je i to jedan od uslova za duže očuvanje njegove svježine. Ipak, i pored pune pažnje, ruže u vazi se mogu sačuvati najviše deset dana.
Ispred svoje kuće Bisera ima veliki broj sadnica ruža svih boja i oblika, a na moje pitanje da li se obraduje kada joj neko pokloni cvijeće, s obzirom da je najveći dio dana okružena cvijećem najrazličitijih oblika i mirisa, odgovorila je: „Jeste da se bavim cvjećarstvom ali me ništa više ne obraduje od buketa ili korpice cvijeća.“
.
Cvijeće u bašti
Tokom putovanja po Sloveniji imala sam radost da vidim kako oni ukrašavaju svoje domove i terase najdivnim cvijećem. Pored svih obaveza koje nam država nameće, bila bi lijepa i ona kojom bi svako domaćinstvo moralo uzgajati barem jedan cvijet ili godišnje posaditi barem jedno drvo.
Cvijeće u mitologiji
„Ljubav prema cvijeću je kao i prema čovjeku. Svak ima svoj ukus.“ (Todor Baković u svojoj knjizi „Nebo se otvara – kreativna dokolica“.) Ipak, nekako je među ljudima najomiljenija ruža, a Balašević bi rekao: “Zumbuli su zumbuli, a ruža je ruža.”
Kažu da su nekada postojale ruže samo u dvije boje – u bijeloj i rozoj i imale su pet latica. Kultivacijom, broj latica se povećavao ali su one uvek u neparnom broju.
Legenda kaže da je prva crvena ruža nastala tako što je kap Venerine krvi pala na latice bijele ruže koja je tako dobila crvenu boju, a pošto se to dogodilo kada je Venera pošla u pomoć svom ljubavniku, ruža je postala simbol ljubavi.
Druga legenda kaže da je slavuj opijen mirisom ruže pao i da mu je ružin trn probio grudi, a ova je od njegovi krvi postala crvena.
U hrišćanskoj ikonografiji cvijet ruže se koristi da ukaže na raj. Po arapskoj legendi, ruža je nastala kada je kap znoja pala sa Muhamedovog čela.
U svojoj pjesmi Blagodeti kiše, napisanu u avgustu 2006. godine dok sam danima sjedjela u čitaoni gradske biblioteke i iščitavala značenje simbola, poređala sam sve blagoslove koje kiša donosi a među istim napisala:
To je ista ona kiša
od koje cvjetaju grmovi ruža.
Dobri Gospod želi da oni zauvijek
rastu i sacuvaju pricu
o davnoj boginji rodjenoj u skoljci legende.
Vjerovalo se da tamo, gdje se ona
zadrzava, ruze padaju sa neba,
a i da je na mjestu
gdje se njezino stopalo prvi put spustilo na zemlju
– nikao prvi ružin grm.
Kažu da se za godišnjicu braka poklanja onoliko crvenih ruža koliko je godina braka.
č
Cvijeće na platnu
Kao djevojka sam u saksiji uzgajala jedan suncokret. Sjećam se koliko je bilo neobično vidjeti iza metalne konstrukcije na terasi kako proviruje suncokret u trci za suncem. Nemam njegovu fotografiju, ali imam sačuvan stih napisan u junu 2006. godine:
Dok pokušavam biti slikar
i u jedno platno utisnuti
nijansu svake ljubavi koju osjećam,
pitaš šta me je naučilo strpljenju.
Odgovoriću ti, moj prijatelju,
to su – suncokreti.
I dok drugi ljudi na svojim terasama
uzgajaju ruže, nevene i palme
ja držim čitav red saksija
i u njima – suncokrete.
I učim od njih.
Pratim njihovu opijenost suncem
i strpljivost dok noæu, zagledani prema istoku,
opet čekaju svoju Radost.
I kad im kiša pokuša sprati svježinu,
i kad im se vjetar pokuša narugati jačini,
oni stoje i čekaju…
Znaju da Sunce ne vara i da će
ponovo vaskrsnuti na radost njihovu
i svih onih sličnih – suncokretima.
I tako ja učim od njih.
I radujem se sa njima.
.
***
Nijesam jedina koja voli i uči od suncokreta.
Slikar Vinsent van Gog je ponio svoju strast prema suncokretima iz rodne kuće u Holandiji svuda kuda god je putovao. Oni su bili neka vrsta dramatičnog predmeta koji je volio. Mnogo puta pisao je svom bratu Teu o sjaju i bogatstvu boja koje vidi na suncokretima i svojoj želji da ih slika brzo pre nego se sparuše. ”Suncokret je moj na neki način.’‘ pisao je svom bratu godinu dana prije svoje smrti.
Suncokreti Vinsenta van Goga se nalaze u galerijama širom sveta. Oni su postali sinonim za njegovo ime i slikarsku tehniku.
Tokom liječenja u sanatorijumu za Vinsenta Van Goga slikanje je bilo veoma važno. Tokom poslednje tri nedjelje njegovog oporavka, njegov brat je napisao da je on “slikao kao u pomami, velike gomile cvijeća, ljubičice, irise, velike bukete ruža…” U tom periodu naslikao je jednu od svojih najvećih i najljepših mrtvih priroda, sliku Vaza sa ružičastim ružama.
.
Cvijeće u pjesmi
***
Šta će ti prsti
ako ne uberu
cvijet u parku?
Šta će ti ruke
ako isti ne poklone
dotjeranoj baki
sa niskom bisera
oko vrata?
Šta će ti uši
ako ne umiju da čuju
kako cvijet raste?
Šta će ti oko
ako ne vidi
kad cvijet zatrudni?
Šta će ti srce
ako u istom nema
čitav park tog istog cvijeća?
I šta će tu um
ako njime ne umiješ
da voliš?
***
.
Na kraju priloga o cvijeću u vazi i cvijeću u bašti, o cvijeću u mitologiji, na platnu i u stihu, predlažem da tokom ovog proljeća posadite barem jedan cvijet. Možete poput Malog princa imati i vi svoju crvenu ružu o kojoj ćete brinuti. Ja sam opet izabrala suncokret, a vrijeme njegovog sijanja je tokom II, III i IV mjeseca. U martu se može očekivati prvo klijanje, a cvjetovi tokom juna i jula. Učinite to!
Tekst pripremila: Jelena Petrović
Fotografije iz Slovenije: Saša Petrović
